Rade SerbedzijaVeć početkom krvavog raspada bivše SFRJ, jedan od najznačajnijih naših glumacaRade Šerbedžija, napustio je prostor bivših jugoslovenskih republika, danas država i nastavio glumačku karijeru ali i život u Londonu. „E Sponaprenosi njegov intervju dat upravo iz tog vremena, u kojem je govorio o bivšoj državi, kako ju je doživljavao, inostranstvu, Londonu, svojoj porodici... Intervju prenosimo integralno.

“Tako u svim tim mojim narodima ima ljudi koji su se dohvatili te vlasti pera i televizije i kreiraju svijet prema vlastitoj volji. To su čak neki bivši režiseri koji su konačno doživjeli da im je umjetnost živa, da kreiraju svijet prema vlastitoj volji. I pojedinci iz tih naroda naprave tako da te zaista imenuju izdajnikom svojih naroda, svojih novih nacija. Meni je drago da sam izdajnik takvih tipova. A svog naroda nisam, naravno, niti ću to ikada biti”.

U vreme posete, ovaj veliki glumac je sa svojom porodicom, suprugom Lenkom Udovički i dve kćerke, živeo u londonskom predgrađu Čizvik u stanu svoje prijateljice, glumice Vanese Redgrejv. Otvorio nam je vrata držeći u naručju najmlađu kćerku i jednostavno rekao: "Vidite, sad čuvam djecu." No, da čitaoci ne bi bili u zabludi, Šerbedzija to radi u slobodnom vremenu, jer "to je sad sva moja sreća, a i moja Lenče je na poslu". A, kad ne čuva djecu, kako u šali voli da kaže, "malo se bavi onim sto jedino zna" - glumi; igra u pozorištu, snima filmove (i naša publika je videla sjajne filmove "Pre kiše" i "Urnebesnu tragediju"). Nedavno je na Novom Zelandu završio snimanje filma "Broken English", a u februaru bi trebalo da radi film "The Truth" sa Frančeskom Rosijem. I još: snimio je ploču ("Voleo bih da radim koncert u Beogradu"), napisao knjigu pesama... Sedimo u dnevnoj sobi kojom dominira portret majke Vanese Redgrejv. Gomila knjiga, kao i po celom stanu ("knjige su Vanesina snaga"), zelenilo po uglovima, na stolu "The Economist", monografija "Svi Cigani sveta" i naše novine. Šerbedzija ih lista sa velikim interesovanjem, nailazi na tekst o Džoniju Stulicu, komentarise: "Jao, vidi, Džoni, luđak! Dobar je, super je Džoni! Stvarno je prepjevao "Ilijadu"?! A zasto ne? Vidi, izaziva Bajagu da prevede "Odiseju", ha, ha, ha! Ma, gdje će Bajaga to da uradi?! Neverovatan je tip." A onda muk, teška tišina. Setan pogled u daljinu i uzdah: "Eh, kako je to nekad bilo u mojoj Jugoslaviji." Jugonostalgicar? Apsolutno. Uostalom, kao i svi mi negde u dubini duše. Naglo ustaje, odlazi u radnu sobu i pruža mi na desetine uredno otkucanih stranica:

Nisam više Jugosloven

To mi je nova knjiga pjesama. Šta kazete na naziv: "Nismo li se mi već negdje vidjeli?", a? Sadržaj uglavnom proizilazi iz mog života i gledanja svijeta u posljednje tri godine. A, usput, pripremam jos jednu stvar koju pišem, a to je opisivanje stvari koje su mi se dogodile u posljednje tri godine: počevsi od Zagreba, moje premijere "Hrvatskog slavuja", do dolaska u Beograd, pa Sarajevo, pa odlazak iz Beograda, Ljubljana, odlazak iz Ljubljane u London, svet. Zapravo, to je knjiga puna nježnosti (smeh). S moje strane, naravno. Radni naziv knjige je "Dvostruki izdajnik". 

Koga ste to izdali, dvostruko?

To se ja tako zezam. Jer, i u jednom i u drugom mom narodu, a biće i u trećem, mozda i u četvrtom, uvijek ima nekih ljudi koji su moćni. A danas je najveca moć - medijska moć, koja od čovjeka može napraviti šta hoće. Mogu napraviti heroja, mogu napraviti svinju, zločinca, najljubljenijeg, ali i najneljubljenijeg. Tako u svim tim mojim narodima ima ljudi koji su se dohvatili te vlasti pera i televizije i kreiraju svijet prema vlastitoj volji. To su čak neki bivši režiseri koji su konačno doživjeli da im je umjetnost živa, da kreiraju svijet prema vlastitoj volji. I pojedinci iz tih naroda naprave tako da te zaista imenuju izdajnikom svojih naroda, svojih novih nacija. Meni je drago da sam izdajnik takvih tipova. A svog naroda nisam, naravno, niti ću to ikada biti. Sad kad nisam Jugosloven, ne zato sto je to opasno biti. Mislim onaj pravi u koje ja spadam, ali ne možeš više biti jer nemaš legitimitet. Jer ako kažeš "Jugosloven", onda si ono što je danas Jugoslavija, a ja to nisam. Ne želim da pristanem na takvu Jugoslaviju. I čovjek sve više razmišlja o tome i kaže: kozmopolita. Šta je, opet, to? Volim za sebe da kažem da sam stranac u svemiru, stranac u svijetu. Nije to ni loša pozicija za nekoga ko još misli da se malo, bavi umjetnošću.

Stranac u svemiru šta je to?

Kad dođem u susret sa stranim novinarima, to mi se sve češće događa u posljednje vrijeme, onda vrlo često moram odgovarati na pitanje što sam ja to. I da bih novinarima objasnio što sam, trebalo bi mi užasno mnogo riječi. Jer, ako kažem da sam Srbin, onda mi treba jedno dvije stranice da objasnim koji sam ja to Srbin i da najprije njegovo (novinarevo) iznenađenje zadovoljim. Zatim da na neki način ublažim neki njegov čudan prekor u očima zbog same činjenice da sam Srbin. Da mu objasnim da su Srbi ljudi, da nisu životinje, kao što imamo nekih životinja u narodu. Ako kazem da sam Jugosloven, onda mi treba neke dvije stranice da sam ona vrsta Jugoslovena kojih još vrlo malo ima, je l'?

Život B kategorije

To je prokletstvo umetnika u ovim vremenima na nasim prostorima. Zato želim da kažem da sam stranac u svijetu. Ili bih možda mogao da kažem da sam Palestinac, Novi Palestinac. Zapravo, čovjek je ono što nosi sa sobom, po čemu je značajan, po čemu se prepoznaje. Čovjek ima obilježje svog karaktera, svoje ličnosti, i drugo, ima obilježje onoga što je učinio. Onoga čime se bavi, ono zbog čega se s njim pravi intervju, recimo. Nikad nisam želio da vrijeđam ljude koji imaju duboke nacionalne osjećaje, mislim da je, u krajnjoj liniji, to plemenito i u redu. Ja sam, jednostavno, spadao u ljude koji nisu imali posebne nacionalne, duboke osjećaje, osim prema svojoj Jugoslaviji koja je bila takva kakva je. I srce ti zatitra kada pobjedimo u nogometu ili košarci ili kada neko od naših uspije u svijetu, odmah osjećaš tu neku pripadnost, pomisliš, to je moj narod. Kako se može preko noći sve zaboraviti? 

Jugoslavija EUKoliko je ta Vaša česta selidba, promena mesta boravka, uticala na rad? Sad ste prilično angažovani, igrate ovde u pozorištu, snimate filmove, završili ste ploču i knjigu pesama... Ili je, možda, to neki bunt prema svemu što se desilo? Ne, uopće nije bunt. Da je bunt, ja bih sve to radio sa mnogo više energije. Moram da kažem da radim kao što sam i do sada radio. Sve onako malo... naravno sa strasti, ali ne pošto-poto. Jednostavno, stvari mi se dešavaju i imaju svoj određeni tok i neku vrstu umjetničke pravde. Iskreno govoreći, mogao sam otići van jako davno. Bio sam tad još mlad glumac kada su me zvali da odem sa porodicom u Australiju, poslije one australske nagrade koju sam dobio. Međutim, tada sam iz nekog iskrenog osjećanja pravde i mislim da sam bio u pravu, rekao: Čekaj, šta to znači za mene? To znači da ću ja snimati tamo, ti filmovi će vjerojatno, biti neke B kategorije, možda ću uspjeti da dobijem film sa nekim značajnim svjetskim umjetnicima, ali i možda ga ne dobijem... Novaca ću sigurno zaraditi, imaću svoju kuću i djeca će mi učiti i govoriti engleski, igraće se s kengurima, ali šta ću ja napraviti od svoga života? Šta ću napraviti od svoga života ako izgubim korijen, korijen svog jezika, svog naroda. Ja sam ništa ako izgubim narod. Šta je čovjek bez naroda? Mogu li ja na stranom jeziku bilo kome išta značiti osim neke interesantne ličnosti? Odnosno, mogu li ja značiti za njih ono što sam značio za naše? Nikada! Dakle, u tom smislu sam imao pravo i zato sam ostao u toj našoj zemlji toliko godina.

Jeftina radna snaga

Bili ste srećni tada? 

Da, bio sam sretan sve te godine. Imao sam božanstvenu zemlju, božanstven narod i bavio se svojim poslom. Mislio da sam to dosta uspešno radio, iskreno, pošteno, dosta sam ulagao. I nije mi bilo mnogo stalo da naplatim tu količinu posla i truda i svega što sam činio. Dakle, u tom ustrojstvu te bivše Jugoslavije u kojem su raznorazni mutljaroši koji su i danas na površini, samo s nacionalnim predznacima, koji su se bogatili, koji su vrlo lako dolazili do kuća, stanova, svega, ja sam uvijek pripadao onim drugim ljudima, najviše nas je bilo takvih iz umjetnosti ili prosvjete, novinarstva. Mi smo bili radna snaga u toj zemlji. Danas mi je žao. Ima tu toga toliko mnogo što sam uložio i sve mi se čini kad dodje do raspodjele dugova Jugoslavije prema raznim institucijama, da ću i ja potražiti svoj dio. A vjerujem i još neki moji drugari. Dakle, u tom smislu mi je jedino žao. Inače, bio sam sretan. Kako sve to postižete? Vrlo jednostavno. I dalje se bavim poslom koji sam radio - sad vise nema te Jugoslavije, ali postoji jos nekoliko načina da preživiš, da prehraniš familiju. I moju ovdje, i onu tamo u Zagrebu i onu u Beogradu. Dakle, ja moram da radim nešto. Pošto ja ne znam ništa drugo raditi, možda bih mogao biti ribar, nego da se bavim umjetnošću, onda sam morao potražiti prostor gdje to mogu raditi. U bivšim prostorima ne mogu. U jednom ne mogu. U drugom neću. Pokušao sam onda u Sloveniji, ali Slovenija je premala, i njihovi glumci nemaju dovoljno prostora, a kamoli još za nekog ko dolazi sa strane.

Obrtnik u Evropi

Zato ste, kako ste jednom prilikom rekli "kao obrtnik" morali da krenete u Evropu. Da. Rekao sam sebi: idem pokušati vani, pa šta bude! Zaista, bio sam spreman raditi sve da prehranim svoju obitelj. Ali, imao sam sreću da su me neki ljudi znali i pomogli mi, pa sam ovdje, eto, više od dvije godine. Igrao sam tu predstavu, "Smoke", u Mančesteru. Igrao sam u "Royal Exchange Theatre". Za tu predstavu sam bio nominovan među tri najbolja ostvarenja godine u njihovim novinama, kao najbolja sporedna uloga. Posle toga sam radio film "Pre kiše", koji nam se posrećio, je l'? Zatim sa Vanesom Redgrejv Brehtov "Egzil", to je taj "Moving Theatre"... 

Spomenuli ste film "Pre kiše"...  ...Nevjerovatan film... ...Kako Vam sada, sa ove distance, izgleda rad na tom filmu? 

Kad sam dobio taj scenarij, normalno, veoma mi se svidio. Ali ono što mi se najviše svidjelo, to je susret sa Milcom Mancevskim. Radio sam i sa dobrim i talentiranim i pametnim i simpatičnim i sjajnim rediteljima, ali ovdje je bilo nešta što se ne da opisati. Nešta što je zaista lice iz literature. On meni zaista djeluje tako da ima nešta od stepskog vuka, ta čudna samoća, neispisiva samoća. Kada sam razmišljao kako da napravim tu ulogu, stalno sam imao pred očima sljedeću situaciju: zamislite, u 24 godine samo je jednom, prije 12 godina bio u svojoj zemlji. Jedan jedini put. Koja je to vrsta samoće, osamljenosti, ozlojeđenosti. A opet nema patetike. To je neopisivo. To je literatura. E, takav je Mancevski. On ima u sebi neku revolverašku odluku čim je išao da radi taj film. Tako se, eto, stepski vuk, Milco Mancevski, povukao u Njujork i 12 godina radio na sebi.

Rade Serbedzija 3Koliko se sećam, dobio je i neku nagradu za spotove. Jeste. Jer je radio na sebi. Ali, Makedonija je njemu uvijek rana bila. Retko sretnem čovjeka kojeg je taj film ostavio ravnodušnim. Ono što se tiče moga rada na tom filmu, a interesantno je, tu igram na svoja dva strana jezika - makedonskom i engleskom. 

Kada ste poslednji put igrali na svom jeziku? To je bila predstava "Ko se boji Virdžinije Vulf" sa Mirom Karanović. I to smo je odigrali, a gdje bismo mi, Srbi, odigrali, nego u - Beču! Bio je to carski oproštaj za jedno duže vrijeme od igranja na svom jeziku. Jako sam volio tu predstavu i jako sam volio igrat sa mojom Mirom Karanović. Strašno mi nedostaje igrat na svom jeziku i volio bih ponovo igrat sa Brikom Krivokapićem. Eh, ko zna, hoće li to više ikada u životu biti? Ne vjerujem. Pesimista? Znate, na neki način zagovaram optimizam. To mi je dužnost, a u duši sam sve više pesimist. Jer, godine neumoljivo brzo prolaze. Znam da se sve može zaboraviti i da se ratovi zaboravljaju... Ali, zaboravljaju se zato što je postojala ideja, ali radi čega se sad ovaj rat treba zaboraviti, nema te ideje koja potpomaže da se zaboravi. U tom smislu sam pesimista. Onako kako vidim, vidim nesreću dok žive svi ljudi koji su ovog časa rođeni. Vidim nesreću za narednih 50 godina. Kad kažem da želim da budem optimista, želio bih da se, zaista dogodi taj čudni obrat, u koji ja duboko u duši ne vjerujem, i da se može u ime nekog minimuma ostvarenja privatne ljudske sreće preći preko toga što se dogodilo.

Glumac sa osrednjom snagom

Rekli ste da ste glumac na privremenom radu po belom svetu, što se uklapa u deo priče o strancu u vasioni. Da li se i ovde na sceni tako osećate? Da. Apsolutno. I kad sam glumio u Sloveniji, igrao sam na slovenačkom jeziku. I mada sam dobijao dobre kritike, osećao sam se kao srednjak. Glumac sa osrednjom snagom. Kako ja mogu da dodirnem visine na stranom jeziku? Možeš u filmu jer to je takva umjetnost. Ali, u teatru ne možeš. Osim ako nemaš ulogu koja se poklapa sa tvojom situacijom. Kad biste mogli da birate, da li biste se pre opredelili za pozoriste ili film? Meni je to podjednako. Dapače, u posljednje vrijeme film i više volim jer sam malo stariji pa mi je komotnije igrat na filmu. Pa, ja sam svoje odigrao. Smijem se, meni je sasvim svejedno. Uopće ne žalim za svojom profesijom. U dubini duše, pravo da Vam kažem, uopće mi se i ne radi. Ne bih ništa radio. Sad biste malo vise da pišete. Malo više da pišem, radio bih više koncerata. To mi je super. Napraviš koncert, ne odgovaraš ništa, zezaš se. Usput popijem malo vina na koncertu. Radim svoje nove pjesme i zatvorim radnju. Dućan svoj i sutra ne moram ništa radit. I zaradim više nego sa predstavom. Ovdje je opasno. Mi nemamo te navike, kao ovdje, igrati svaki dan istu predstavu, to je da poludiš. 

Koliko se razlikuje publika ovde i kod nas? 

U Engleskoj? Ne mnogo. I mi spadamo u narod koji voli kazalište. A i Englezi ga obožavaju. 

Da li Vam se dopada London? Da. Nisam mogla da Vas zamislim u ovom okruženju, možda pre u nekom slovenskom gradu, zbog te naše slovenske duše i patnje koju nosi sa sobom

U Londonu? A gdje da idem? U koji slovenski grad? Šta da radim u Pragu, recimo? Gdje to ja mogu biti? Što se tiče Evrope jedino mogu da budem u Parizu ili Londonu. Jer, na engleskom jeziku mogu nešto raditi. Šta da radim na českom? Kad bih bio režiser mogao bih. Ili da potpuno zaboravim na profesiju.

Sveti čovek

Često kažete da je sve stvar slučaja, čiste sreće. Kako onda menjati nesto? Da li možemo da menjamo, da bilo šta promenimo? Druga je stvar kad ja kažem da ne vjerujem da možemo da promjenimo, a druga je stvar što sve činim kao pojedinac da bi se promjenilo. To su dvije potpuno različite stvari. Kad ovo kažem, mislim da je zlo toliko jako i toliko je na snazi danas, ne samo u našoj bivšoj zemlji i na prostorima gdje naš narod živi nego uopće u svijetu. Pogledajte šta se dešava sa ovim svijetom, pogledajte ove potrese koji upozoravaju. Nešto se ozbiljno dešava sa ovom planetom. Valjda ta količina negativne energije koju ljudi ispustaju iz sebe, pa samim tim i što truju ovaj svijet sa svim mogućim kemikalijama, ludilima, ta ozonska rupa koja se sve više širi, sve preti jednom kataklizmom. Ljudi su toliko nemoćni pred svim tim. A, naravno da treba vjerovati da se može zlo pobjediti i treba učiniti sve da se i pobjedi. Sa svoje strane činim ono što mogu, ne mogu više. Ali, čovjek je miran prema samom sebi što pokušava, što zna - nisam sudjelovao u zlu. To je osnovna priča. Evo, ova žena u čijem stanu sjedimo, Vanesa Redgrejv, ona tako živi 30 godina. Ona 30 godina vjeruje u nešta što je utopija. Ona vjeruje u komunizam, ali ne komunizam tipa kakav je bio čak i u našoj zemlji. Ona je kao svijeti covjek.

Da li se ovde družite sa Jugoslovenima? 

Malo, ovdje su ljudi dosta zauzeti, a i mi isto. Gledam te naše ljude, jadne, srećem ih, užasno ih mnogo ima po Londonu, iz svih krajeva, to je strašno. Srce puca kad ih gledaš, djeca koja su prekinula svoj život, svoju budućnost, sve im je prekinuto. Čuvaju ovdje tuđu djecu, rade po pabovima... I to je masa djece iz nekada dobrostojećih porodica, građanskih familija, sa nekad perspektivom da žive neki sretan život, je li?! Ah, jebem im mater životinjsku svima onima koji su doveli do toga - u našem intervjuu da se i to čuje.

eSpona OTV EU

viskom 300x250

Ex YU:

Objavljeno: 24/02/2019
jugoslavija-je-predstavljala-sansu-za-svakogČuveni jugoslovenski šansonjer, Arsen Dedić i dvadesetak godina nakon raspada bivše SFRJ sjećao se te divne zemlje. Intetrvju koji je objavio Portal SFRJugoslavija, ...
eSpona
Objavljeno: 16/02/2019
brena-jugoslavija-je-bila-eu-prije-euNekadašnja jugoslovenska folk zvijezda Lepa Brena mišljenja je da je bivša SFRJ bila preteča današnje EU. Njenu izjavu koju je objavio mojkotorvaros.com Espona ...
eSpona
Objavljeno: 09/02/2019
jugoslovenstvo-najvise-nervira-nacionaliste-i-sovinisteIstoričar Dragan Markovina izjavio je da ideja jugoslovenstva nešto što najviše nervira nacionaliste u regionu, jer je nadnacionalna. Izjavu Markovine, koju je ...
eSpona
Objavljeno: 26/01/2019
vedrana-rudan-o-titovoj-jugoslavijiPoređenje “zločinca” Tita sa jedne strane sa današnjim političarima i, kako je istakla, opskurnim likovima sa druge, prije nešto više od dvije godine predstavljalo ...
eSpona
Objavljeno: 19/01/2019
lucic-jugoslavija-je-bila-nasa-eu-sanjali-su-je-najbolji-a-srusili-najgoriNovinarka Tamara Nikčević prije skoro godinu dana obavila je razgovor sa Predragom Lucićem - bivšim urednikom čuvenog hrvatskog „Feral Tribune-a“. Intervju koji je ...
eSpona
Objavljeno: 13/01/2019
josip-pejakovic-bila-jednom-jedna-zemljaČuveni bosanskohercegovački i jugoslovenski glumac Josip Pejaković u predgovoru knjige “Svjetla u tunelu”, 2008. godine, nadahnuto se osvrnuo na jednu bivšu zemlju ...
eSpona
Objavljeno: 05/01/2019
politicki-zivot-i-smrt-ja-jesam-za-takvu-jugoslaviju-duhovnu-kulturnu-koja-bastini-humanisticku-misao-o-slobodi-i-dostojanstvu-covjeka-koja-je-kriticna-i-propitujePortal Oslobođenje.ba nedavno je objavio tekst Đorđa Krajišnika koji je o doživljaju Jugoslavije i kako je danas vidi. Objavljeni tekst Espona integralno ...
eSpona
Objavljeno: 30/12/2018
neke-od-jugoslovenki-su-predstavljale-svjetske-simbole-zenstvenostiJugoslavija je bila prepuna prelijepih žena i velikih zvijezda za kojima su uzdisali milioni. One su bile oličenje seksepila jedne generacije. Plijenile su ...
eSpona
Objavljeno: 23/12/2018
dino-rada-o-kosarkaskom-timu-bivse-sfrj-rugali-smo-se-svimaBivši košarkaški as Jugoplastike i reprezentativac bivše SFRJ i Hrvatske, Dino Rađa u jednom od brojnih intervjua osvrnuo se i na snagu posljednje ...
eSpona
Objavljeno: 16/12/2018
rade-serbedzija-jugoslavija-je-bila-zemlja-u-kojoj-sam-prozivio-srecno-djetinjstvo-i-mladostU jednom od svojih brojnih intervjua u kojima je govorio o bivšoj SFRJ, naš poznati glumac Rade Šerbedžija je kazao da je to bila srećna zemlja.Objavljeni intervju ...
eSpona
Objavljeno: 09/12/2018
dusko-vujosevic-raspad-jugoslavije-smatram-najvecom-tragedijom-u-svom-zivotuPortal “Novosti” obavio je razgovor sa Duškom Vujoševićem - jednim od naših najboljih košarkaških trenera, o bivšoj SFRJ I kakvu ju je on vidio, ali i kako je se ...
eSpona
Objavljeno: 01/12/2018
ljubav-beogradanke-i-sarajlije-kao-nova-etapa-titovog-nasledaNedavno je Aleksandar Miladinović - novinar BBC-a, priredio priču o mladiću i djevojci iz Sarajeva i Beograda koji planiraju zajednički život. Priču objavljenu u ...
eSpona
Objavljeno: 25/11/2018
sfrj-predstavlja-kost-u-grlu-povampirenim-nacionalistimaOsvrt na neka od ostvarenja bivše SFRJ nedavno je predstavljao jednu od tema Al Jazeera Balkans. Teks Tomislava Markovića objavljen u tom mediju Espona integralno ...
eSpona
Objavljeno: 17/11/2018
titova-jugoslavija-je-vrhunac-civilizacije-nasih-narodaJedno od najvećih rediteljskih imena sa prostora bivše SFRJ, Lordan Zafranović, u svom viđenju pojave nacionalizma, raspadu bivše zajedničke države, periodu njenog ...
eSpona
Objavljeno: 11/11/2018
habermas-jugoslavija-je-bila-divan-projekat-3Jedan od najpoznatijih filozofa svijeta, Jirgen Habermas osvrnuo se i na postojanje bivše SFRJ. Na blogu SFRJugoslavija prenešena je njegova izjava o toj bivšoj nam ...
eSpona
Objavljeno: 04/11/2018
krizaj-ja-sam-nepopravljivi-jugonostalgicarPortal SFRJ prenio je izjavu Bojana Križaja, najboljeg slalomaša bivše SFRJ svih vremena kojom je on iznio svoje mišljenje o bivšoj nam zajedničkoj državi i ...
eSpona
Objavljeno: 06/10/2018
dalipagic-nestalo-je-sve-u-sto-sam-nekada-vjerovaoPortal SFRJ objavio je intervju Dražena Dalipagića - bivše košarkaške legende beogradskog Partizana i reprezentacije SFRJ, u kojem je govorio o bivšoj zajedničkoj ...
eSpona
Objavljeno: 08/09/2018
otisao-je-marijan-benesNekadašnji veliki bokser, jedan od najvećih evropskih i jugoslovenskih boksera, nokautera, Marijan Beneš prije nekoliko dana je otišao u legendu. Nekadašnji veliki ...
eSpona
Objavljeno: 25/08/2018
mensur-do-dana-danasnjeg-ostao-sam-jugoslovenPoznati jugoslovenski glumac Irfan Mensur u prije tri godine dao je intervju za MNE magazin tokom kojeg je govorio o aktuelnom i nekadašnjem trenutku ...
eSpona
Objavljeno: 19/08/2018
gligorov-zasto-je-bivsa-sfrj-odbila-ponudu-za-brzi-ulazak-u-eu-i-5-milijardi-pomociBrojni političari, državnici i analitičari i danas daju svoje mišljenje o razlozima raspada bivše SFRJ postavljajući pitanje: Da li je ona, ipak, mogla da ...
eSpona
Objavljeno: 29/07/2018
serbedzija-bitange-i-kriminalci-unistili-nasu-divnu-jugoslavijuNaš poznati glumac, Rade Šerbedžija u intervjuu datom za Intermagazin.rs govorio je, pored ostalog, i o krvavom bratoubilačkom ratu na prostoru bivše SFRJ i raspadu ...
eSpona
Objavljeno: 08/07/2018
noc-u-kojoj-se-rodila-jugoslavijaPovodom snimanja filma „1918“ čija je tema stvaranje bivše Jugoslavije „Večernje novosti“ su objavile razgovor sa rediteljem Đorđem Kadijevićem i Božidarom ...
eSpona
Objavljeno: 04/07/2018
jugoslavija-je-bila-prva-evropska-unijaObjavljujući tekst Jasmina Agića o bivšoj zajedničkoj državi - SFRJ, Al džazira je podsjetila na nekadašnju državu nastalu kao zajedničku kuću Južnih Slovena. ...
eSpona
Objavljeno: 16/06/2018
hadzibegic-svi-smo-billi-jugosloveni-na-mundiijalu-u-italijiKapiten velike Jugoslavije na Svjetskom prvenstvu 1990. godine Faruk Hadžibegić za naš portal govorio je za Mondo.ba. o predstojećem Mundijalu u Rusiji, šansama ...
eSpona
Objavljeno: 09/06/2018
proslo-je-cetvrt-vijeka-od-kada-je-kosarka-izgubila-svog-mocartaU četvrtak, sedmog juna, navršilo se 25 godina od smrti Dražena Petrovića, zvanično najboljeg evropskog košarkaša u istoriji. Košarkaški Mocart, i ...
eSpona
Objavljeno: 02/06/2018
kojo-ovde-se-rodenjem-pripremite-da-stalno-pocinjete-od-nulePovodom rođendanskog broja lista „Danas“ novinarka Aleksandra Ćuk obavila je razgovor sa Nikolom Kojom, jednim od trenutno najtraženijih filmskih glumaca na ...
eSpona
Objavljeno: 26/05/2018
brena-u-jugoslaviji-smo-imali-manje-para-ali-smo-bili-sretniji-i-mirnije-spavaliJedna od muzičkih legendi u bivšoj SFRJ Fahreta Jahić - Lepa Brena govorila je za „Klix.ba“ o bivšoj SFRJ, njenoj karijeri i vremenu u kojem je stvorila ime i ...
eSpona
Objavljeno: 22/05/2018
jugoslavija-je-bila-ljudskijaPoznati bosansko-hercegovački glumac Josip Pejaković, kojeg, neki, prepoznaju kao jugonostalgičara, kratko se osvrnuo na bivšu zemlju, jugonostalgiju i današnje ...
eSpona
Objavljeno: 18/05/2018
cetvrt-vijeka-je-od-ubistva-sarajevskih-romea-i-julijeDanas se navršava 25. godina od kada su u ratnom Sarajevu poginuli su Admira Ismić i Boško Brkić - koji su zbog tužno završene ljubavi postali ...
eSpona
Objavljeno: 12/05/2018
furlan-iz-prljave-igre-nije-lose-ispastiJedna od najvećih glumica sa prostora bivše SFRJ, Mira Furlan prije nekoliko mjeseci, uoči beogradske premijeri drame „Dok nas smrt ne rastavi“, koju je napisala, ...
eSpona
Objavljeno: 29/04/2018
brena-zastava-sfrj-i-pjesma-jugoslovenka-odusevljavaju-i-danasLepa Brena se na koncertu u Torontu ogrnula zastavom SFRJ i naišla na odobravanje i usklike publike, objavio je beogradski Blic. Tekst o Breninom gostovanju i ...
eSpona
Objavljeno: 15/04/2018
juga-je-za-drzave-zapada-predstavljala-spektakularnu-zemljuPortal SFRJugoslavija osvrnuo se na neka od zapažanja američkih medija o bivšoj SFRJ, prenoseći viđenja Magazina “Time” i novinarske ekipe televizijske mreže CBS. ...
eSpona
Objavljeno: 08/04/2018
sedam-decenija-od-titovog-cuvenog-ne-staljinuU  utorak, trećeg aprila, navršilo se 70 godina od početka zahlađenja odnosa između bivših SSSR-a i SFRJ koje je rezultiralo Rezolucijom Informbiroa i čuvenim ...
eSpona
Objavljeno: 01/04/2018
comski-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku-srba-hrvata-bosnjaka-i-crnogoracaAmerički lingvista Noam Čomski potpisao je Deklaraciju o zajedničkom jeziku Srba Hrvata, Bošnjaka i Crnogoraca, prenijele su Vijesti informaciju TV N1. Objavljeni ...
eSpona
Objavljeno: 24/03/2018
u-srbiji-zivi-vise-od-23-000-jugoslovenaAnalizirajući posljednje popise stanovništva na području država nasljednica bivše SFRJ brojni mediji su objavili da u njima i danas, žive oni koji se nacionalno ...
eSpona
Objavljeno: 11/03/2018
marie-janine-calic-jugoslavija-je-bila-simbol-pameti-i-humanizmaMarie-Janine Calic - njemačka istoričarka koja je, između ostalog, bila i vještakinja Haškog suda izdala je knjigu “Povijest Jugoslavije u 20. stoljeću” (“Istorija ...
eSpona
Objavljeno: 03/03/2018
antonelo-riva-jugoslavija-1991-najveci-evropski-kosarkaski-tim-svih-vremenaJedan od najboljih italijanskih košarkaša svih vremena Antonelo Riva smatra da je jugoslovenska reprezentacija iz 1991. najbolja evropska ekipa svih vremena. Rivinu ...
eSpona
Objavljeno: 10/02/2018
zoi-1984-najveci-dogadaj-bivse-sfrjU četvrtak, osmog februara, navršile su se 34 godine od kada su na stadionu Koševo, otvorene su 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Mondo rs je povodom ...
eSpona
Objavljeno: 03/02/2018
ako-bi-danas-izgledala-nova-jugoslavijaDžozef Pisneti objavio je na Jutjubu analizu u kojoj se zapitao „šta bi bilo kad bi bilo“ i kako bi danas izgledala obnovljena i ujedinjena Jugoslavija. Odmah na ...
eSpona
Objavljeno: 21/01/2018
klark-stvaranje-nove-jugoslavije-ali-sa-jos-jednom-clanicomBK TV news prenio je intervju Nila Klarka- poznatog novinara iz Velike Britanije, datog “Sputnjiku”, koji je za rješenje problema država nasljednica bivše SFRJ ...
eSpona
Objavljeno: 06/01/2018
bregovic-jugoslavija-je-propala-a-mi-bolji-period-nemamoBeogradski Blic nedavno je objavio razgovor sa Goranom Bregovićem u kojem je čuveni vođa kultnog Bijelog dugmeta govorio o nekadašnjoj grupi, Emiru Kusturici, ...
eSpona
Objavljeno: 31/12/2017
dame-koje-su-pojavom-ostavile-trag-u-bivsoj-jugoslavijiBile su oličenje ženske ljepote i seks simboli, piše u tekstu koji je prenijela “Nostalgija”. Objavljeni tekst Espona integralno prenosi. Mi vam u nastavku ...
eSpona
Objavljeno: 10/12/2017
sta-su-rekli-o-jugoslaviji-sanja-dolezal-arsen-dedic-ljubisa-samardzic-dragan-dzajic-arneric-sidran-osim-bazdarevic-zivojinovicPortal NOSTALGIJA je nedavno prenio izjave nekih od javnih ličnosti sa prostora bivše SFRJ koji su govorili o toj zajedničkoj nam državi i njihovom sjećanju na nju. ...
eSpona
Objavljeno: 03/12/2017
srdan-milosevic-jugoslavija-je-omogucila-da-svi-identiteti-slobodno-postojeRadio Slobodna Evropa prenio je intervju lista “Dani” sa Srđanom Miloševićem - beogradskim istoričarom, koji je odgovarao na pitanja vezana za bivšu SFRJ, ...
eSpona
Objavljeno: 18/11/2017
u-vrijeme-jugoslavije-nije-se-pitalo-za-nacionalnost-ljudi-su-se-dijelili-po-karakternim-osobinamaSjeta onih koji se i danas sjećaju bivše SFRJ predstavljala je temu portal SFRJugoslavija koji je objavio tekst o mogućim razlozima zbog čega i danas ta ...
eSpona
Objavljeno: 11/11/2017
enes-beslagic-kakav-rat-ne-mozes-biti-konj-dva-putaGlumac iz Bosne i Hercegovine, Enis Bešlagić je gostujući u emisiji “Presing” odgovarao i na pitanja kako on vidi bivšu Jugoslaviju. Njegove odgovore ...
eSpona
Objavljeno: 04/11/2017
draskovic-dok-smo-bili-u-jugoslaviji-imali-smo-perspektivu-balkanske-amerikeAgencija Anadolija emitovala je razgovor sa Vukom Draškovićem - književnikom i predsjednikom Srpskog pokreta obnove (SPO), koji je prenio Portal TVCG, o njegovom ...
eSpona
Objavljeno: 29/10/2017
josip-pejakovic-kako-da-prihvatim-macehu-jad-i-bijedu-koju-nam-nude-u-ovim-drzavicamaPovodom otvaranja dvadesetog Festivala komedije u Sarajevu, Agencija Fena je objavila intervju sa Josipom Pejakovićem, čuvenom glumačkom veličinom bivpe SFRJ u ...
eSpona
Objavljeno: 15/10/2017
zivot-u-titovoj-sfrj-kad-je-radnik-bio-gospodinOsvrt na nekadašnji život zaposlenih, njihova prava i obaveze prije godinu dana su našli svoje mjesto na stranicama “Mega Vijesti”. Objavljeni tekst Espona ...
eSpona
Objavljeno: 30/09/2017
posljednja-jugoslovenska-kosarkaska-generacija-emotivno-obiljezila-tridesetogodisnjicu-od-osvajanja-zlatne-medalje-u-bormijuPovodom premijernog prikazivanja dokumentarnog filma “250 stepenika” posvećenog posljednjoj, velikoj, generaciji košarkaške reprezentacije bivše SFRJ u beogradskom ...
eSpona