Priznanje „Ivangrad“ uručeno je sinoć režiseru Gojku Kastratoviću, ovogodišnjem dobitniku tog priznanja koje je ustanovila Nevladina organizacija Spona iz Berana, a dodjeljuje se zaslužnim građanima i institucijama koji su dali doprinos očuvanju i razvoju grada.
Priznanje je Kastratoviću uručio mr. Željko Rutović - direktor Direktorata za medije, koji je, obraćajući se prisutnima, između ostalog, saopštio „da se bez djela Gojka Kastratovića nemamo pred svijetom legitimisati kada je riječ o kulturnim dostignućima, niti, kada govorimo o našim istaknutim imenima iz oblasti kulture, možemo se legitimisati bez imena Gojka Kastratovića“.
Ističući da mu je drago što je dobio priznanje od strane svog grada, Gojko Kastratović je govorio o gradu iz kojeg potiče i o ljudima u njemu koji su, kako je naveo, često bili u zabludama i radili sami protiv sebe.
Podsjetimo, petočlani žiri koji su sačinjavali predstavnici Nevladine organizacije „Spona“ i prethodni dobitnik, Adem - Ado Softić, krajem decembra prošle godine izabrali su Kastratovića za ličnost godine iz oblasti kulture za 2015-tu godinu.
Inače, Žiri je formiran na osnovu Odluke Upravnog odbora te NVO u decembru 2013-te godine, kojom je precizirano da, osim predstavnika “Spone”, pravo predlaganja i odlučivanja imaju i prethodni dobitnici, a UO “Spone” je tada izglasao i Odluku o ustanovljenju Priznanja „Ivangrad“ koje će se dodjeljivati svake druge godine osobama i ustanovama za doprinos očuvanju tradicije i kulture grada.
Odluka o dodjeli Priznanja “Ivangrad” Kastratoviću donešena je jednoglasno, a partneri Spone su nevladine organizacije: Beranda, Dar i Vizija.
K. I.
Obraćanje dr Draška Došljaka
Uvaženi dame i gospodo,
Dragi prijatelji,
Kada nagrada dođe u prave ruke, kao što je to slučaj sa nagradom koja se uručuje večeras, onda se formira kolona onih koji bi iskazali poštovanje i čestitke dobitniku. Ja sam jedan sa začelja te kolone, koji ima privilegiju da o Gojku Perišinom Kastratoviću kaže koju riječ.
Znajući da se Gojko Kastratović najbolje predstavlja na filmskom platnu i filmskim trakama, ima potrebe, večeras, reći i koju riječ – jer: „Na početku bješe logos - riječ“ - od koje kreću i filmske slike koje su proslavile gospodina Kastratovića.
A, ko je Gojko Kastratović? – pitanje koje postavljamo i u ovom svečanom trenutku i dajemo odgovore. Vlasnik starog slovenskog imena, koje će opredijeliti njegove umjetničke vidike. Rođen neposredno prije Drugog svjetskog rata, nedovoljno dugo da bi pohađao Rat – a njegovim završetkom kreće u školu u kojoj će, na svim nivoima, biti briljantan, a velika bitka iz Drugog rata biće sjajan biljeg njegove profesionalne karijere.
Godina 1969. i 175 minuta filma „Bitka na Neretvi“ koji je stvarao sa velikim Veljkom Bulajićem i ostalom filmskom ekipom otvorio mu je kapiju velikog filmskog dvorišta. Pa, ako nije mogao da bude učesnikom Drugog svjetskog rata, i da ga za to učešće ocjenjuju, ocjenjivali su ga za filmsko djelo iz toga rata – za „Bitku na Neretvi“. Tu ocjenu davao je, niko drugi, do maršal J. B. Tito. I to na Brionima, u „biblioteci“ u kojoj nije bilo knjiga, jer kad se nazdravlja za veliko, savršeno djelo, onda nijesu potrebne knjige - nego dobro vino! Nazdravili su, a maršal je rekao: „Savršeno!“, nižim činovima je ostalo samo da dugo aplaudiraju. Taj aplauz se čuje i danas, kao i rečenica iz filma: „Stan, Neretvo!“. Čuje kod svih koji su taj film gledali u vremenu koje je Vito Nikolić zvao „estetikom oduševljenja“, a gledali su ga u svim svjetskim metropolama. Najveći izvozni produkt u kulturi SFRJ, za kojom se i danas kuka, i to najviše oni kojima je prošlost blizu, a stvarnost daleko.
Riječ bitka obilježiće i kasnije stvaralaštvo Gojka Kastratovića. Ovoga puta bitka za Crnu Goru. U toj bitci, da biste pobijedili, nije bilo potrebno rušiti most. Naprotiv, trebalo ih je graditi, a u kulturi je to znalački umio da uradi Gojko Kastratović, znajući kakvi „noseći stubovi“ moraju biti. Ti mostovi ne povezuju strme obale, jer je kultura, zna Gojko, velika ravnica sa zatalasanim brežuljcima.
U tom periodu nastaju njegovi filmovi i serije: Luča mikrokozma, Lovćenska vila, Crna Gora XX vijeka u filmskim dokumentima, Tuđinci i izvanjci o Crnoj Gori, Glasoviti crnogorski junaci, To je Crna Gora, Dinastija Petrović, serijal u kojem će svom svojom punoćom biti zaokružen crnogorski jezik.
Zavičajne teme našeg sugrađanina Gojka Kastratovića našle su mjesto u njegovom stvaralaštvu. Zavičajne i velike crnogorske teme: Vojvoda Miljan Vukov, Iguman Mojsije Zečević, Pusta zemlja (Mihaila Lalića),..
Dvije velike rijeke obilježile su stvaralaštvo Gojka Kastratovića: Lim i Neretva. Na tim obalama žive oni koji cijene njegov stvaralački opus. Podjednako i filmski i književni. Čitaju se i citiraju njegove knjige, a bez njih se i ne može: Filmografija crnogorske kinematografije i filmova o Crnoj Gori, Crnogorska kinematografija i filmovi o Crnoj Gori, Istorija crnogorskog filma. Koliko samo Crne Gore u djelima Gojka Kastratovića. Taman onoliko da se bez Nje i bez njih ne može. A sa njima je sigurnije!
Cijeneći sve to Gojko Kastratović je nosilac dvije velike Julske nagrade u Crnoj Gori : 13-to julske i 21-julske. Mjeseca koji je dobio ime po Juliju Cezaru. Mjeseca u kojem su smješteni datumi koji su ponos savremene Crne Gore, i naš što te nagrade pripadoše Gojku Kastratoviću.
Večeras Gojko Kastratović dobija još jednu nagradu. Na vijest da je, upravo, On dobitnik ove vrijedne nagrade, ljudi su iskazali samo jednu riječ: „Zasluženo“! I večeras horski govorimo: Zasluženo – kao što jednoglasno i ponosno govorimo da je gojko naš sugrađanin.
Berane se danas prepoznaju i po umjetniku Gojku Kastratoviću, pa ima li veće časti za jedan grad od toga. Zbog toga veliko hvala, u ime svih nas, Gojku Kastratoviću što veličanstveno pronosi slavu naših Berana.
Gospodine Kastratoviću, „Ivangrad“ je Vaš!
Srećan Vam „Ivangrad“!
Čestitamo!
Dr Draško Došljak
