Nacionalni parkovi Crne Gore uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a pod pokroviteljstvom Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda i u saradnji sa GEA (Geo Eko-Eko Agro) u srijedu i četvrtak, 2-3. juna 2021. godine održali su u Kolašinu, naučnu koferenciju: “Zaštita Biogradskog jezera od erozije zemljišta i rješavanje hidroloških problema u slivu Biogradske rijeke i Biogradskog jezera”. Konferenciju je otvorio Beranac prof. dr Velibor Spalević.
Spalević je svojom analizom Stanju erozije u slivu Biogradske rijeke, poručio da je potrebno da naučna javnost na sistematičan način da viziju mogućih ishoda, koji mogu poslužiti za donošenje odluka i rješavanja problema u NP Biogradska gora.
Predstavljena analiza je sadržala istorijski pregled istraživanja od osnivanja ovog nacionalnog parka do danas, na kraju predstavljajući 46 rezultata proračuna fizičko-gepgrafskih istraživanja izvedenih u timu sa dr Milićem Čurovićem sa BTH UCG i dr Goranom Škatarićem iz Nacionalnih parkova Crne Gore.
Kao predsjedavajući mladih istraživača Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda (WASWAC), a pod čijim pokroviteljstvom je organizovan ovaj skup, predstavio je moguće načine okupljanja eminentnih naučnika i stručnjaka sa kolegama iz nevladinog sektora, međunarodnih organizacija i donosiocima odluka radi buduće pripreme nacrta zaštite ovog vrlo važnog priorodnog resursa Crne Gore, jedne od poslednje tri prašume Evrope.
Direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (NPCG) Jelena Kljajević istakla je da hidrološki problemi u parku datiraju odavno i da je za rješenje potrebna riječ struke i nauke.
“Nadam se da će konferencija dati konkretna rješenja koja će nam služiti kao smjernice za dalji rad kada je u pitanju zaštita ovog prirodnog dragulja. Mi smo odlučni u tome da očuvamo parkove i njihov biodiverzitet”, poručila je Kljajević.
Kako su naveli Radenko Pejović i inženjer Nikola Čađenović sa Građevinskog fakulteta, a govoreći o mogućim rješenjima za oticanje Biogradskog jezera, dobro je što je pokrenuta inicijativa da se pristupi dodatnim istraživanjima kako bi se spriječio nestanak jezera, ali i da je potreban multidisciplinarni pristup.
„Zabrinjavajuća je situacija. Velike su razlike između maksimuma i minimuma nivoa Biogradskog jezera. Dubina se sa 12 metara tokom suše spusti na šest metara. Pojedini stručnjaci procjenjuju da će jezero nestati za 130 godina ukoliko se ne nađe neko rješenje“, poručio je Pejović.
Profesor Prirodno–matematičkog fakulteta Vladimir Pešić posebno se osvrnuo na značaj ekosistema NP Biogradska gora, dok je Branko Micev - Zavod za seizmologiju i hidrometeorologiju Crne Gore, u svom izlaganju podsjetio na anomalije klimatsko – meteoroloških faktora.
Svojim učešćem u radu, doprinos uspjehu konferencije su doprinijeli: akademik Slobodan Marković- profesor Prirodno – matematičkog fakulteta iz Novog Sada, Miodrag Zlatić- profesor sa Šumarskog fakulteta u Beogradu, Milić Čurović- Biotehnički fakultet Crne Gore, Dragan Radojević- Zavod za geološka istraživanja Crne Gore.
Kako je istaknuto na konferenciji, konkretni zaključci i rješenja ovog problema biće pretočeni u dokument koji će biti poslati Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a u cilju izrade Glavnog projekta sanacije ovog problema.
Moderator skupa u ime Nacionih parkova bio je dr Veselin Luburić.
A.S.
