Među brojnim privrednim kolektivima na sjeveru Crne Gore za čiju propast do sada niko nije odgovarao ubraja se i beranska mljekara "Zora".
Brojne inicijative upućivane pravosudnim organima da se preispitaju sva dešavanja u vezi sa transformacijom i privatizacijom ovog preduzeća ostale su bez epiloga i do današnjih dana. Ujedno, niko do sada nije zvanično objelodanio kako je višemilionski projekat izgradnje mljekare, koju je finansirala Vlada Luksemburga, pretvoren u promašenu investiciju.
Bivši kooperanti ističu da nikada nijesu dobili odgovor šta se u stvari desilo sa mljekarom "Zora" iako je Vlada Luksemburga Vladi Crne Gore nakon završetka projekta, ustupila 99,05 akcija fabrike.
–Projekat izgradnje mljekara "Zora" je najavljivan kao državni investicioni bum u sektoru mljekarstva. Međutim, ispostavilo se da se radilo o promašenoj investiciji, ili bolje rečeno klasičnoj prevari. Cijelo vrijeme bili smo svjedoci deklarativne priče da će mljekara maksimalno pomoći stočarima da jačaju svoju proizvodnju, jer je sa druge strane fabrika išla u propast. Sve je to pogubno uticalo na razvoj stočarstva u našem kraju. Poslije svega zbog podužeg protoka vremena i odlaska ranijih rukovodećih struktura, sve je teže saznati pojedinosti koje su pratile propast mljekare "Zora" – navode bivši kooperanti.
Ugovor o formiranju pomenute mljekare, čiji su akcionari bili Ministarstvo poljoprivrede, Agencija "Luks – divelopment" iz Luksemburga i udruženja poljoprivrednih proizvođača iz nekoliko sjevernih opština, potisan je 11.9. 2002. godine uz obećanje da će u njoj, uz otvaranje dvadesetak otkupnih centara i angažman brojnih farmera, uposliti preko sto radnika.Tada je saopšteno da je mljekara "Zora", uz ulaganja od oko deset miliona eura, izgrađena uz pomoć Vlade Luksemburga, te da će između ostalog, kao jedina u Crnoj Gori, proizvoditi takozvano UHT dugotrajno mlijeko u tetrapaku.
Prilikom otvaranja rečeno je da je beranska mljekara projektovana za mjesečnu proizvodnju od oko milion i po litara mlijeka. Međutim, mljekara je i pored ovakvih najava u poslednjih 20 godina radila sa izuzetno malim kapacitetima, dužim prekidima i brojnim poteškoćama, daleko od onog što je obećavano. Većina mašina je prepuštena propadanju i odlasku u staro gvožđe, dok od proizvodnje pomenutog dugotrajnog mlijeka nije bilo ništa, uz izgovor da to nije iplativo. Postoji osnovana sumnja da je dobar dio opreme otuđen pod misterioznim okolnostima.
Mljekaru preuzeo "Montemilk Šimšić"
Mljekaru "Zora" je, nakon brojnih peripetija koje su pratile privatizaciju fabrike, 2012. godine za pola miliona eura, kupila danilovgradska kompanija "Montemilk Šimšić", upošljavajući svega nekoliko radnika. Iz mljekare u poslednje vrijeme nijesu bili raspoloženi da daju informacije o rezultatima poslovanja, navodeći da bi to moglo negativno da utiče na njihove poslovne rezultate.
Oni su ranije saopštili da se u "Zori" proizvode dvije vrste sireva i dvije vrste kajmaka, dok se od proizvodnje UHT mlijeka odustalo zbog nerantabilnosti. Prema podacima kojima raspolažemo, mljekara u Beranama godišnje prerađuje 60 puta manje mlijeka u odnosu na ono što je obećano 2002. godine.
Izvor: Dan
