Sveti Sava, slava Srpskog istorijsko kulturnog društva "Nikola Vasojević" Berane i Udruženja srpskih književnika u otadžbini i rasejanju za Crnu Goru proslavljen je 29.01.2022.godine u Beranama. Skup je blagoslovio jerej Aleksandar Raković,koji je svečarima poželio još puno uspjeha na kulturno-prosvjetiteljskom radu.

Svetosavsko pozdravno slovo u ime domaćina održao je istoričar Goran Кiković- predsjednik Srpskog istorijsko kulturnog društva "Nikola Vasojević" Berane, koji je, pored ostalog, kazao da, danas, ima onih koji hoće da potru Savino ime u Crnoj Gori, dodajući da su, kako je naveo, takvi zaboravili da je djelo Svetog Save grandiozno da mu je teško naći primjer poređenja.

“Sveti Sava je bio visoko cijenjen i uvažavan još za vrijeme svog ovozemaljskog života. Dimitrije Obolenski kaže da je Sveti Sava bio najveća ličnost 13.vijeka, a dr Žarko Vidović, da je u tadašnjoj Evropi Sveti Sava smatran za najmudrijeg čovjeka. Sve to posvjedočava da nije lako govoriti o Svetom Savi. Ja bih bio slobodan, da posle svega napisanog o našem duhovnom vođi, Svetog Savu nazovem najvećim srpskim ujediniteljem.

Pri tom ne mislim da je on ujedinio naše teritorije i zemlje, mada je i to radio, kao što su to činili i mnogi drugi srpski vladari, nego je Sveti Sava suštinski i bezuslovno ujedinio pravoslavnu vjeru i srpski narod. Plod te veličanstvene sinteze između hrišćanske vjere i srpskog naroda je svetosavlje, odnosno srpsko pravoslavlje, koje je i našem narodu i čitavom svijetu dalo najdargocjenije plodove kad su u pitanju: crkvena arhitektura, ikonopisanje, duhovnost, kultura, umjetnost i etika. Svetosavlje je dalo novi duhovni identitet srpskom narodu.

Srpski narod je stari narod, neuporedivo stariji nego što to tvrdi zvanična istorija, ali tek sa prosvetiteljskom misijom Svetog Save dolazi do konačnog duhovnog i karakterološkog oblikovanja Srba. Stoga je svetosavlje u stvari preobraženje srpskog naroda, a ko to ne vidi teško će ikada išta vidjeti.

Treba podsjećati i ovdje danas da se Sveti Sava slavio u našem narodu u školama na ovim “prostorima na svetim vodama Lima“ i “u tursko vrijeme“, što govore i dokumenta koja su objavljena u jedinim srpskim novinama u Turskoj – „Carigradskom glasniku“.

U „Carigradskom glasniku“ br.16 iz 1904.godine Ivan A. Čukić, učitelj iz Donje Ržanice, objavio je članak u kome govori o Donjoržaničkoj školi. On, pored ostalog, kaže:

„Evo već peta godina od kako je u ovom selu otvorena srpska škola i od kako u njoj mnogi srpčići slave prvog srpskog prosvetitelja Sv. Savu. (…) Miralaj Hamdi beg ispratio je prošle godine dva majstora koji su ovu školsku zgradu iz osnova popravili. Neka mu je velika hvala, a takođe i Zejnel begu koji priloži 275 groša preko svoga opunomoćenika Asan efendije na ime pomoći siromašnim đacima svojih čifčija…Pošto u selu nema crkve to se narod na Svetog Savu ujutru rano, iskupio u školi gdje održasmo jutrenje. Obred su obavili pop Maksim Popović i pop Novo Nedić…“. Dalje se u članku kaže: „Pred mnogobrojnim narodom iz 6 sela govorili su i to g. Miraš o čuvanju zdravlja, a potpisati „Šta je temelj narodnosti“… Za sve uredno veselje neka je hvala g. Mirašu, mjesnom nadzorniku Savi Čukiću, a osobiti muhtarima: Simonu Čukiću, Miliću Akoviću i Novu Tomoviću…“

Evo još jedne reportaže u „Glasu Crnogorca“ od 12.februara 1905. godine, u broju šestom, na strani trećoj, u kojoj se opisuje proslava Savin-dana u Beranama, koje su tada još bile pod turskom vlašću, u kojoj stoji: „Svetosavska proslava u Beranama – Izvještač M. N. piše: Hitam da izvijestim poštovane čitaoce „Glasa Crnogorca“ da smo mi Beranci ove godine, proslavili školsku slavu – Sv. Savu, svečanije no ikada.

Ove retke, s radošću pišem, jer se ovakovom odzivu ovdašnjih građana, ima radovati svaki brat Srbin, i neću prećerati kad kažem, da Beranci u ovakvim i sličnim slučajevima, mogu poslužiti za ugled drugima, srazmjerno većim i bogatijim varošima u carevini.“-Zato su naši preci opstali jer su uvijek išli stopama i putevima Svetog Save što i mi danas činimo''-kazao je Кiković.

Srpsko kulturno-istorijsko društvo ''Nikola Vasojević''-Berane donijelo je odluku da povodom desetogodišnjice od izlaska prvog broja časopisa ''Glas Holmije'' uruči ovo priznanje pregaocima,saradnicima i djelatnicima časopisa.Velike povelje Holmije je uručio predsjednik Društva i glavni i odgovorni urednik časopisa ''Glas Holmije'',koji ove godine objeležava deceniju od početka izlaženja prvog broja 2012.godine.

Velike povelje Holmije dobili su javni djelatnici sa prostora Berana i Andrijevice iz oblasti književnosti i kulture i to: David Lalić, Mirko Vukićević, Milan Mane Cimbaljević, Blagoje Šarić, Darko Jovović, Vulko Šćekić, Branislav Otašević, Radovan Obradović i Radoje Mišković.

U ime nagrađenih skupu se obratio književnik Vulko Šćekić.