Velika je čast dobiti godišnju nagradu časopisa „Komuna“ koji na određeni način baštini sve ono što je najljepše u Crnoj Gori, sve ono što je njeno građansko biće koje se danas jako teško opire imperijalnim nasrtajima sa raznih strana, velikim apetitima primitivaca, koji žele da progutaju Crnu Goru i otmu joj sve njene vrijednosti – kazao je TV autor, književnik i publicista Rajko Cerović primajući godišnju nagradu „Komune“.

Ceroviću je nagradu uručio ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović, koji je istakao da „Komuna“, dodjeljujući godišnju nagradu, postavlja visoku ljestvicu i standarde u našoj društvenoj stvarnosti, koje mi trebamo i moramo slijediti, objavila je Pobjeda.

- Mnoge vremenske i društvene forme su se promijenile, ali u svojoj biti, sadržini, to je ista ona borba koju ste vodili prije 30 godina, koju vodite i dan-danas. Mi večeras Vama dodjeljujemo nagradu, a zapravo smo mi ti koji smo nagrađeni. Vaše životno stvaralaštvo je nagrada za Crnu Goru i za sve one koji slijede ideje uspravne Crne Gore, sa državnim subjektivitetom, Crne Gore koja je najviše svoja, koja najviše uvažava druge”, citirala je Pobjeda navode Vuksanovića.

Godišnja nagrada, kako je u ime žirija kazao Salko Luboder, dodijeljena je Ceroviću zato što je čitavog svog života u prvim redovima intelektualne i kreativne elite koja svojim javnim nastupima govori i piše o istorijskoj svijesti Crnogoraca i budućnosti njenih građana.

-Njegovi tekstovi njeguju istorijska podsjećanja ali i britku misao državotvornog bića Crne Gore. On je dosljednji baštinik Crne Gore, istorije, kulture, duha, jezika i njene ukupne samobitnosti, koji afirmiše brani i čuva na visokoetičan, dostojanstven i hrabar način, pa kao takav pripada znamenitoj crnogorskoj eliti njenih najboljih sinova koji nikada nijesu ćutali kada je bila ugrožena Crna Gora”, istakla je Pobjeda riječi Lubodera, koji je podsjetio na Cerovićevo bogato TV stvaralaštvo.

Kako se dodaje, pored godišnje nagrade, državni sekretar u Ministarstvu kulture i medija Vatroslav Belan uručio je i tri specijalne plakete: novinaru Mustafi Canki, dr Srđi Martinoviću i Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske.

Canki je nagrada pripala zbog afirmacije kulturne baštine i tradicije Crne Gore, njene promocije i širenja. Martinović, kako je saopštio žiri, daje nesumnjiv doprinos afirmaciji crnogorske istorije i kulturne baštine, dok Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske daje poseban doprinos afirmaciji Crne Gore, njene istorije i kulture u Hrvatskoj i snažno doprinosi jačanju ukupne saradnje između dva naroda i dvije zemlje.

Tokom svečanosti dodjele nagrada, prikazan je i kratki TV film o stvaralaštvu Rajka Cerovića, autorke Snežane Rakonjac. Laureatima su, pored plakete, uručena i probrana izdanja iz izdavačke djelatnosti Pobjede, zaključio je Portale Pobjeda.

S. R.

Željko Rutović: Između zaborava i sjećanja

U vremenu sveopšte poremećenog sistema vrijednosti u kome se uzvišeno civilizacijsko biti zamijenjuje sa ne pitati, te današnjice u kojoj se smisao zajednice pronalazi u konzumerizmu, a ne u duhovno – kulturološkom egzistencijalizmu, i obaveza i izazov je odgovrnih društava kako štititi i njegovati baštinu kao svjedočanstvo i trag naslijeđa svog postojanja.

Eho prije pola vijeka upozoravajuće poruke francuskog književnika Andre Malroa po kojoj „dvadeset i prvi vijek ili će biti duhovan ili ga neće biti“ nužno će nas, između ostalog, voditi ka svjetonazoru sjećanja kao govora o našem postanku i opstanku, kao sjećanja i čitanja jasno iscrtanih istorijskih mapa milenijumskog trajanja države Crne Gore i nje u 21. vijeku.

Uostalom, sjećanje, lično, kolektivno i institucionalno često je naš najveći kapital, vertikala, identitetska osnova i temelj za one koji će se sjutra sjećati. Jer, mi smo samo oni koji se sjećaju i kojih se neko sjeća.

Ne slučajno, u staroj Grčkoj, izjednačavali su izgubljenu prošlost sa smrću, dok je kultura baroknog svijeta kao jednu od svojih osnovnih tekovina ostavila svijest da je prošlost neophodna da bi se razvijala sadašnjost i zamislila budućnost. A misliti i sadašnjost i budućnost bez temelja i znanja o prošlosti, znamo, nedostatno je.

Iskustva civilizacije govore da društva koja zaboravljaju, ne njeguju i ne prenose u kolektivnu memoriju, u samosvijest, svoju kulturnu baštinu, istorijske biljege i svoje najbolje sinove, osuđena su da i sama budu zaboravljena. I ne samo, već su i osuđena da njenu prošlost drugi tumače, otuđuju i u radionicama falsifikata prepravljaju po mjeri svojih velikodržavnih interesa.

U zaboravu se brišu tragovi, ljudi i vremena, u njemu nestaje kolijevka sjećanja istine naroda čije su generacije vjekovima riječju i djelom stvarale temelje svog identiteta.

Tek i ovdje, svako odsustvo vrline istorijskog pamćenja i na njemu njegovanja baštine duhovnog, kulturnog, multietničkog, identitetskog i jezičkog bića, ciklično i zakonito donosilo nam je koloplet istorijskih drama u borbi za očuvanje svoje državne samobitnosti.

Na kulturi sjećanja i njegovanja baštine milenijumske crnogorske državnosti, duhovnosti, istorije, kulture, multikulturalizma, i vrijednosti antifašističke borbe i slobode, stasala je programska misija časopisa „Komuna“ koja više od decenije bilježi, pamti, dokumentuje i prenosi u naslijeđe novim generacijama čuvara i baštinika identitetskog bića Crne Gore.

Traganje za našim kolektivnim trajanjem utoliko je lakše jer ti putevi vode ka kulturološko – istorijskim materijalnim i duhovnim graničnicima u čijim temeljima je istina, a ne laž, dokument, a ne falsifikat, sloboda, a ne san o njoj, realnost, a ne mitomanska iracionalnost.

Povratak ontološkom sjećanju i kolektivnoj zapisanosti nas u istorijskom sjećanju, povratak je identitetskom zavičaju sebe i svoga, čime se štitimo od nedobronamjernih tuđih tumačenja i svojatanja našeg imena, kulture, jezika i duha.

Naravno, treba li govoriti da je kultura sjećanja kao kultura odgovornosti prema svojoj državi nezamisliva bez poštovanja, pažnje, i transfera fakta i znanja o njenim najboljim sinovima kao amblemima civilizacijske zaloge kako održive sadašnjosti, tako i budućih vremena.

Ovogodišnji laureat „Komune“ Rajko Cerović, upravo je ta zaloga kao intelektualna, novinarska i javna paradigma, bastadurski bard riječi, govora, znanja, dostojanstva u višedecenijskoj beskompromisnoj zaštiti duhovnih, nacionalnih, multikulturalnih i slobodarskih interesa nezavisne Crne Gore.

Za razliku od ne malog broja onih koji potmulo i uporno ćute, svojom angažovanom riječju, svojim kritičkim stavom i svojom glavom, prema turbulentnim društvenim pojavama i procesima, Rajko Cerović ostaje svijetlim i velikim primjerom intelektualne časti i imena, te on kao takav, s njegovim djelom, poukama i porukama, s razlogom pripada onima prema kojima je sjećanje i poštovanje dužna i nužna mjera zaloge naše budućnosti.

Riječ Željka Rutovića na dodjeli godišnje nagrade „Komuna“ Rajku Ceroviću