Saopštenjem za javnost oglasio se Savez »Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije«. Dostavljeno saopštenje Espona integralno prenosi.

Nedavno su u izdanju Kulturnog centra crnogorskih društava Slovenije izašle dvije knjižne novosti i to dvojezična knjiga deset eseja Osvrtanja, na slovenačkom i crnogorskom jeziku.

Radi se o o zbirci eseja Slovensko črnogorska oziranja : Crnogorsko slovenačka osvrtanja, koju je izdao Savez Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije. Ova zbirka slijedi prošlogodišnjim Osvrtanjima i nastavlja sa istraživanjem, učvršćivanjem i produbljivanjem veza između Slovenije i Crne Gore.

U njoj se prepliće deset glasova autora, koji svojim razmišljanjima i uvidima grade mostove između naših kultura, umjetnosti, istorije i sadašnjosti. Autori svojim prilozima pozivaju na put otkrivanja ne samo zajedničkih tačaka, već i jedinstvenih perspektiva koje nude svaki od njih. Naslov ove zbirke eseja nije odabran slučajno. Simbolizuje čin koji seže dalje od običnog pogleda. To je aktivno i svjesno djelovanje, koje nosi filozofsku,sociološku, komunikacijsku i ljudsku dimenziju.

Osvrtanje je pogled, usmjeren ka drugome, koji u stvari reflektuje nas same. To je dijalog, koji se ne odvijasamo između autora i njihovih tema, već i između čitaoca i teksta, između prošlosti i sadašnjosti. Osvrtanja su, dakle, djela međusobnog upoznavanja i razumijevanja, koja prevazilaze političke i geografske granice.

Svaki prilog u ovoj knjižici predstavlja novi ugao osvrtanja, koji želi da podstakne čitaoca na razmišljanje. Tako su ovog puta centralne misli uokvirene u bogato naslijeđe dva nacionalna velikana: Dr Vladimir Osolnik, koji nažalost nije dočekao objavu svog eseja u ovoj zbirci, vodi nas u svijet Petra II Petrovića Njegoša, gdje prepliće biografiju crnogorskog vladike sa kritičkom analizom o tome, kako je Njegoševo djelo primljeno i tumačeno u slovenačkom prostoru.

To služi kao polazište za šire razmišljanje o dijalogu između naše dvije kulture, koji, u sjećanju na profesora Osolnika, ističe Remzo Skenderović, opisujući njegovo djelo kao temeljni most između slovenačke i crnogorske književnosti.

Paralelno s tim, autor ovog prolegomena u svom eseju pokušava da istraži fascinantne tačke dodira između crnogorskog pjesnika i vladike Njegoša i slovenačkog pjesničkog velikana Franceta Prešerna, dva stvaraoca, koji su svojom vizijom učvrstili temelje nacionalne svijesti svojih naroda. Ovim preplitanjem i traženjem dodirnih tačaka između Njegoša i Prešerna bavio se i dr Milan Rakočević, značajan crnogorski filozof, njegošolog i prevodilac, kao što u svom zapisu o njemu otkriva njegov unuk Gorazd Rakočević.

Esej je lično svjedočanstvo o interesovanju i radu njegovog đeda, koji je stvarao i živio u Sloveniji, na kulturnom povezivanju među narodima i služi i kao poklon njegovom djelu.

Ova knjižica nudi uvid u život i rad još jedne, možda nešto manje poznate, ali važne ličnosti, takođe Crnogorca, koji je živio i stvarao u Sloveniji – naučnika svjetskog glasa, dr Radomira Ilića.

Ovu izuzetnu ličnost, koja je svojim znanjem i dostignućima ostavila važan pečat u naučnoj zajednici, čitaocu približava Vildan Ramusović.

Drugi dio ovogodišnjih osvrtanja počinje Stanko Štrajn sa razmišljanjem o istini „bratstva i jedinstva“, ideološke doktrine, koja je bila temelj nekadašnje nam zajedničke države, u svijetlu njenog raspada i društvenih promjena. Kritički se pita o istini koja je bila sadržana u tom konceptu i o tome kako je „bratstvo i jedinstvo“ uticalo na suživot među narodima. Otkriva da je ideja bila često samo fasada za političku i ideološku kontrolu.

Dr Iztok Simoniti obrađuje različite etičke aspekte odgovornosti u savremenom društvu; razmišlja o pojedinačnoj odgovornosti ne samo prema sebi i svojoj okolini, već i prema široj društvenoj zajednici i upozorava na važnost preuzimanja posljedica sopstvenih djela, jer je to temelj za oblikovanje boljeg i saosjećajnijeg društva. Mr Lenart Šetinc obrađuje ključni istorijski period između 1968. i 1974. godine, analizirajući društvene, političke i ekonomske promjene, koje su se događale u tom periodu u Jugoslaviji i koje su imale važan uticaj na kasniji razvoj događaja i na raspad države.

Čitaocu nudi dubok uvid u taj kompleksan period i objašnjava kako su se tadašnji događaji odrazili u slovenačkom i crnogorskom prostoru. Istorijska perspektiva sva tri eseja podstiče čitaoca na razmišljanje o tome, kako se društvene istine grade i kako se mogu srušiti.

Ni ovog puta kod osvrtanja nije riječ samo o zbirci istorijskih ili kulturnih činjenica, već o pozivu na dijalog, na traženje zajedničkih tačaka u različitosti; nije riječ samo o zanimljivom štivu ili otkrivanju novih informacija, već i o inspiraciji za sopstvena osvrtanja – na prošlost, sadašnjost i budućnost naših naroda.

Neka zato riječi Remza Skenderovića o umjetnosti prevođenja, Mihe Butare o počecima skijanja u Sloveniji i Crnoj Gori, Božidara Flajšmana o nezaboravnoj ljetnjoj avanturi mladih Slovenaca u Crnoj Gori ili Skendera Bajrovića o izložbi slovenačkog slikarstva 1838-1918 u bečkoj galeriji Belvedere, budu one, koje će nas podsjetiti da je putovanje, bilo da je fizičko ili misaono, uvijek prilika za dublje međusobno razumijevanje, uzajamno poštovanje i povezivanje.

U predgovoru dopunjenog i izmijenjenog slovenačko crnogorskog i crnogorsko slovenačkog rječnika Remza Skenderovića, je dr. Pedja Ašanin Gole u uvodniku istakao: „S komunikološkog i sociološkog stanovišta, ovaj rječnik igra ključnu ulogu u jačanju međukulturne komunikacije. U 21. vijeku, kada su migracije, akademske razmjene i poslovne saradnje postale dio svakodnevice, potreba za pouzdanim i temeljnim jezičkim izvorima je veća nego ikada prije. Autor, Remzo Skenderović, je ovim drugim izdanjem, koje je dopunjeno i izmijenjeno i koje sadrži preko 7000 riječi u svakom smjeru, stvorio dragocjen izvor. Dodana kratka gramatika oba jezika omogućava korisniku ne samo da prepozna značenje riječi, već i da shvati njihovu strukturu i upotrebu u kontekstu, što je ključno za tečnu i ispravnu komunikaciju. Rječnik nije samo oruđe za učenje, već i aktivni element koji omogućava lakši prelazak između dva različita, ali istovremeno srodna kulturna prostora. To je posebno važno za Slovence koji se susreću sa crnogorskim jezikom i kulturom, i naravno obrnuto, za Crnogorce koji se susreću sa slovenačkim jezikom i kulturom.

Pri nastajanju ovog drugog, dopunjenog i izmijenjenog izdanja, izuzetno je važno pomenuti saradnju i neprocjenjiv doprinos nažalost sada već pokojnog zasl. prof. dr Vladimira Osolnika. Njegova posvećenost, stručnost i duboko poznavanje oba jezika i kulture bili su ključni u oblikovanju i usavršavanju ovog djela.

Profesor Osolnik je sa autorom Remzom Skenderovićem i urednikom sarađivao praktično do posljednjeg daha, čime je ostavio trajan pečat na ovoj važnoj knjizi. Njegova saradnja nije bila samo lingvistička, već i ljudska i moralna, što je djelu dalo dodatnu težinu i autoritet. Ovaj rječnik je stoga i posveta njegovom sjećanju i nepokolebljivoj posvećenosti slovenačkoj i južnoslovenskoj filologiji.

Izdavanje ovog dopunjenog i proširenog izdanja nije literarni događaj, već društveni i kulturni čin. Njime Remzo Skenderović ne samo da obnavlja jezički most između Slovenije i Crne Gore, već ga i jača. Poziva nas da krenemo na put otkrivanja i da kroz jezik dublje upoznamo jedni druge. U svijetu gdje su razlike često izvor napetosti, ovaj rječnik služi kao snažan podsjetnik da jezik može biti oruđe za povezivanje i izgradnju trajnih odnosa. Neka ovaj rječnik bude simbol trajnog prijateljstva i dubokog razumijevanja između dva naroda.''

Obije knjige su bile pretstavljene u prekrasnoj dvorani Gradske skupštine Lubljana, i kojoj su prisustvovali osim autora, mnogi pripadnici crnogorske zajednice i naših slovenačkih prijatelja t ambasador Crne Gore u Ljubljani g. Nenad Tufegdžić.  Ovaj kulturni događaj je poseban doprinos Kulturnog centra odnosima Crne Gore i Slovenije.

Pri tome, treba istaći izuzetan doprinos da su knjige izašle slovenačkih intelektualaca crnogorskog porijekla dr. Peđa Ašanin Gole i univerzitetski dipl.pravnik Remzo Skenderović.

Knjige su izašle uz finansijsku pomoć Ministarstva za kulturu Slovenije, Ministrstva dijaspore Crne Gore i  JBOND d.o.o.iz Ljubljane, a rječnik i uz znatan finansijski doprinos autora Remza Skenderovića, zaključuje se u saopštenju koje je potpisao Nenad Martinović- predsjednik KCCDS

K. I.

Foto: Arhiva Espona