Da migracija stanovništva u rubnim predjelima sjevera Crne Gore poprima zabrinjavajući karakter svjedoči i primjer Mjesne zajednice Velika koja se na nadmorskoj visini od 900 do 1.700 metara prostire u opštini Plav.
Poslednji popis je pokazao da u Velici koja zahvata površinu od 5.027 hektara živi svega 185 stanovnika. Da su Veličani decenijama, u potrazi za boljim životnim uslovima, masovno napuštali svoj zavičaj govori i podatak da je ovo planinsko mjesto ispod Čakora, prema popisu iz 1953. godine, brojalo 1.368 žitelja, a 1981. godine 717.
Činjenicu o masovnom odlasku upotpunjuje i podatak da je Velika 2003. godine imala 417, a 2011. godine svega 308 stanovnika. U Velici je odavno i broj novorođenih znatno manji od broja umrlih, a sklapanje brakova je prava rijetkost u ovom selu. O znatno smanjenom broju domaćinstava u Velici svjedoče i sami mještani, koji smatraju da su nebriga društva u cjelini i maćahinski odnos nadležnih prema ovom kraju, u dobroj mjeri, doprinijeli činjeničnom stanju.
–Situacija je više nego alarmantna, jer na ovom prostoru, iz godine u godinu, imamo sve više zatvorenih kuća. No, tome se ne treba čuditi jer od Drugog svjetskog rata pa sve do danas Velika, kao nekadašnja kapetanija u Kraljevini Crne Gore, bila područje koje nije imalo odgovarajući tretman od nadležnih. Tu se radilo samo ono što se moralo, i to uzgred, bez ikakve naročite želje i valjane strategije da se da doprinos razvoju kraja. Poslije svega, kako vrijeme ide, ovim krajevima ozbiljno prijeti bijela kuga – navodi mještanin Vojo Stešević.
Mještani podsjećaju da je škola u Velici osnovana sredinom 19. vijeka i da je nakon Drugog svjetskog rata brojala preko 200 učenika, a danas je u školskim klupama tek nekoliko đaka.
–Prije nekoliko decenija u četiri razreda imali smo i do 200 učenika. Kako je vrijeme odmicalo broj đaka se smanjivao i sada ih ima dvadeset puta manje nego nekada. To je velika opomena za sve nas, ali prije svega za one koji se staraju o razvoju i opstanku naših sela – ističu mještani.
Iz Nevladinog udruženje "Klub Velika" tvrde da su izražena migraciona kretanja plod brojnih otežavajućih faktora, te da njihova davno podnesena inicijativa o posebnoj strategiji za razvoj ovoga kraja nije dobila zeleno svjetlo kod nadležnih institucija.
–Svjedoci smo da je, između ostalog, u Velici ukinut javni prevoz za lokalno stanovništvo, te da se saobraćajnoj infrastukturi poklanjalo malo pažnje. Takođe, prirodni resursi nijesu stavljani u funkciju razvoja ove sredine. U takvim okolnostima bilo je prirodno da narod, pritisnut težinom života, odlazi u druge krajeve. Sve se to dešavalo iako je Velika tokom Drugog svjetskog rata, što je svima dobro poznato, preživjela pravi pogrom od strane fašističkih snaga. I umjesto da nadleži samo zbog toga imaju drugačiji tretman prema Velici, oni su od stvarnih potreba žitelja ovog kraja okretali glavu, što je za svaku osudu – ukazuju su iz NVU "Klub Velika".
Zapostavljeni Čakor
Iz NVU "Klub Velika" su istakli da su zapostavljeni potencijali Čakora u dobroj mjeri uticali na razvojnu stagnaciju Velike.
–O turističkim i proizvodnim potencijalima ovog područja, o čakorskoj borovnici i rijetkim, a ugroženim vrstama ljekobilja i životinjskog svijeta, znaju ljudi u mnogim evropskim zemljama. Međutim, o tome se najmanje priča u Crnoj Gori. Zato, opredijeljeni za dijalog, u kojem bi se došlo do najboljih rješenja u zaštiti prirodnih resursa i podsticanju razvoja Velike, još jednom pozivamo Vladu Crne Gore i njena resorna ministarstva i organe da se, napokon, na odgovarajući način uključe u rješavanje problema zaštite vrijednosti Čakora i njihovog održivog korišćenja, kako bismo budućim generacijama ostavili prirodno bogatstvo, koje smo naslijedili– naveli iz Udruženja.
Izvor: Dan
