Da nadležni u Crnoj Gori u minulim decenijama nijesu imali jasnu viziju kako treba na odgovarajući način koristiti prirodne resurse ukazuju i postrojenje za automatsko kopanje uglja koje već dvije i po decenije leži zatrpano u jednom od osam polja jame "Petnjik" beranskog rudnika mrkog uglja.
Radi se o skupocjenim mašinama koje se nalaze 200 metara ispod zemlje, bez ikakvih realnih izgleda da će ikad više biti izvučene i iskorišćene makar za staro gvožđe.
Naime, rudnik je 2001. godine prodat mješovitom vojvođansko-slovačkom preduzeću "Gradeks HBP", sastavljenom od kompanija "Gradeks" iz Kule i "HBP" iz slovačkog grada Providža. Svoj udio u privatizaciji Slovaci su tada prikazali uvezenom opremom za automatsko kopanje rude. Tada je procijenjena vrijednost rudnika koju su uradili i usvojili Skupština akcionara i fondovi, iznosila oko 12,5 miliona maraka.
Tenderska komisija Savjeta za privatizaciju donijela je tada odluku o prodaji 73,57 odsto akcija rudnika. Poslije nešto više od godinu Slovaci su preuzeli kompletno upravljanje rudnikom, da bi u novembru 2002. godine nenajavljno okončali svoju poslovnu misiju u Beranama. Tada su završili iskopavanje uglja u jednom već pripremljenom polju, uz pretpostavku da su iz Berana za godinu dana izvukli sto hiljada tona uglja. Oni nijesu htjeli da ulažu novac u pripremu novog polja i izmještanje opreme. To je za posledicu imalo proteste i štrajkove rudara, kao i uvođenje stečaja kada je 180 radnika upućeno na biro rada.
Odlaskom Slovaka i prvom neuspjelom privatizacijom rudnika skupocjene mašine za automatsko kopanje uglja ostale su u jami Petnjik i do današnjih dana zatrpane zemljom. U kasnijem periodi novi vlasnici rudnika nijesu bili zainteresovani za tu opremu, tako da su u kupoprodajni ugovor ugradili stavku u kojoj se kaže da oni ne snose eventualne troškove vađenja opreme za automatsko kopanje rude iz pomenute jame.S obzirom da ove mašine nijesu bile predmet prodaje prilikom narednih privatizacija Rudnika one sada pripadaju državi. Stručnjaci smatraju da su one praktično otpisane i da je njihovo vađenje neisplativo.
–Sigurno da bi vađenje mašina koštalo više nego što one vrijede. Bio bi to izuzetno težak i veliki posao. Trista tona željeza bi trebalo izvući nekoliko kilometara zatrpanim tunelima i iznijeti sa dubine od dvesta metara. Osim toga, poznato je da je jama Petnjik već dugo potopljena vodom zbog toga što rudnik nema struju i da to predstavlja otežavajuću okolnost – kazao je jedan od inženjera koji je svojevremeno radio u rudniku.
Rudnik van funkcije, u Vladi ćute
Nakon uvođenja stečaja i upućivanja rudara na biro rada rudnik je 2007. godine kupila grčka kompanija "Balkan Enerdži", vlasnika Viktora Restisa, koja nikad nije uspjela da organizuje ozbiljniji rad u jami "Petnjik". Rudnik je od ove kompanine 2014. godina preuzelo preduzeće Metalfer iz Sremske Mitrovice.
Tada je, uz upošljavnje 150 radnika u rudniku pokrenuta proizvodnja, da bi prije pet godina ponovo bila prekinuta. Rudnik se i dalje nakazi van funkcije, a poznato je da je zbog višemjesečnog kvara na staroj trafostanici od 11. novembra 2022. godine je i bez struje, zbog čega su podzemne vode u potpunosti potopile i ugrozile jamu "Petnjik". Iz Vlade se više i ne oglašavaju po pitanju dalja sudbine Rudnika mrkog uglja.
Izvor: Dan
