Bivši radnici Ciglane zatražili su od odgovornih u Vladi Crne Gore da im odgovore imaju li namjeru da nakon 18 godina od rušenja njihove fabrike daju podsticaj izgradnji pogona za proizvodnju opekarskih proizvoda u Beranama.
Naveli su da su njihovu reakciju izazvale najave da će vrijeme pred nama biti značajno za razvoj sjevera Crne Gore, te da se Berane vidi kao mjesto u kojem će se u potpunosti promijeniti loša ekonomska slika.
–Godinama slušamo priču nadležnih kako žele da kroz ponuđene programe privuku strane investicije u realni sektor, te da će, uz partnerski odnos lokalnih uprava i Vlade, obezbijediti otvaranje proizvodnih pogona i novih radnih mjesta. Takve priče plasiraju se i danas od strane odgovornih u aktuelnoj Vladi. Poslije svega otvoreno pitamo: da li se razmišlja o ponovnom otvaranju fabrike opekarskih proizvoda u Beranama, koja je odavno srušena, a mi zaposleni prepišteni socijalnom propadanju, ili će Crna Gora i dalje nastaviti da te proizvode uvozi sa strane – naveo je nekadašnji predsjednik radničkog sindikata Vesko Radičević.
Ciglanu je 2005. godine privatizovalo preduzeće Katel iz Podgorice, čiji je vlasnik bio Petar Đurišić. On je marta 2008. godine odlučio da prekine proizvodnju i hale poruši do temelja, pod izgovorom da će na istom mjestu napraviti modernu fabriku i da će kroz ulaganje određenih sredstava, osavremeniti proizvodnju, obezbijediti rentabilnost poslovanja i zaposliti dodatnu radnu snagu. No, sva njegova obećanja ostala su samo mrtvo slovo na papiru, jer i pored posredovanja predstavnika Vlade Crne Gore i Opštine Berane cijela priča se, poslije brojnih protesta i sastanaka, završila uvođenjem stečaja, kada su radnici upućeni na biro rada.
U međuvremenu fabrička imovina se sedamnaest puta našla na prodaji, da bi na poslednjoj licitaciji bila nuđena za jedanaest puta manju cijenu od one koja je utvrđena prilikom prvog nadmetanja. Poslije svega Ciglanu je, 11 godine, za 145.000 eura, kupio Beranac Nikola Obradović, ali ni dan-danas nije urađeno ništa u cilju pokretanja bilo kakve proizvodnje na mjestu nekadašnje Ciglane.
Za novu ciglanu nije postavljen ni kamen temeljac iako se dugoročnim strateškim planovima i dokumentima nalazišta opekarske gline knjiže kao značajan razvojni potencijal opštine Berane. Poznati i istraženi lokaliteti opekarskih glina odgovarajućeg kvaliteta za proizvodnju opekarskih proizvoda nalaze se u Budimlji, Jasikovacu i Polici i to površine 30 hektara sa procijenjenim rezervama od preko šest miliona metara kubnih. Takođe, zna se da je u Beranama još prije Drugog svjetskog rata postojalo postrojenje za proizvodnju opeke.
Bivši radnici ciglane tvrde da za sve proteklo vrijeme država nije pokazala obiljnost kada je u pitanju iskorišćavanje nalazišta opekarske gline u Beranama.
–Zvaničnicima poručujemo da će investitori rado doći u Berane, i to konkretno oni koje zanima opekarska proizvodnja, samo ako im država, umjesto prazne priče, za tako nešto napravi pogodan ambijent, onako kako su to uradile neke države u okruženju – poručili su bivši radnici.
Fabrika značajna za Crnu Goru
I u strateškim dokumentima piše da bi izgradnja ciglane u Beranama bila od velikog značaja za čitavu Crnu Goru
– Opekarske gline su značajna sirovina sa razvojnog aspekta, posebno ako se ima u vidu stalan porast potražnje i potrošnje opekarskih proizvoda u Crnoj Gori. Samo na nalazištu Jasikovac rezerve opekarske gline su 1,3, a perspektivne 2,1 miliona tona. Izgradnja fabrike za pokrivni crijep bila bi dovoljna za domaće potrebe. U Crnoj Gori ne postoji ni jedna ciglana, a moguće je aktiviranjem ponuditi širok asortiman proizvoda: keramički blokovi, monta cigle, fert gredice, izolacioni blokovi, puna i giter cigla i tome slično – navodi se u Vladinoj strategiji koja se tiče iskorišćavanja ruda i mineralnih sirovina.
Izvor: Dan
