Neke knjige nastanu iz jednog sna, neke iz jednog putovanja, a neke iz dugih razgovora, prijateljstva i zajedničke ljubavi prema jednom mjestu. Takva je i trilogija Komske priče, jedinstven književni projekat koji su tokom tri godine stvarali Sonja Živaljević, Velimir Ralević i Žarko Vučinić.

Crnogorska književnost ovom trilogijom dobila je novi književni svijet, novu mitologiju i jedinstveno djelo koje će planinu Kom trajno upisati ne samo na geografsku, već i na književnu mapu Crne Gore.

Na prvi pogled, to su tri knjige (Kom naš dom, Čuvari blaga i Zmajske suze) inspirisane planinom Kom.

Ali, već poslije nekoliko stranica postaje jasno da su autori učinili mnogo više od toga. Oni nisu napisali knjige o planini – oni su planini podarili književni život. Kom više nije samo planinski masiv u Crnoj Gori. On je sada mitski prostor, veliko carstvo mašte koje ima sopstvena pravila, svoju istoriju, junake, humor, poeziju i bezbroj neobičnih bića.

Simbolika koja prati ovaj projekat kao da je unaprijed bila zapisana u samoj planini. Tri vrha Koma. Tri komska carstva. Tri autora. Tri godine zajedničkog stvaranja. Tri knjige koje se nadovezuju jedna na drugu i zajedno čine jedinstvenu književnu cjelinu.

Prva knjiga Komskih priča: Kom naš dom (2024) otvorila je vrata tog čudesnog svijeta i upoznala čitaoce sa njegovim stanovnicima. Druga, pod nazivom Čuvari blaga (2025), proširila je taj univerzum novim junacima, novim pustolovinama i još razigranijom jezičkom igrom. U njoj humor postaje jedan od najvažnijih pripovjednih postupaka, a mašta način da se govori o odgovornosti, prijateljstvu, ljubavi i odanosti. Treći dio, koji je upravo ugledao svjetlost dana, Zmajske suze, donosi emotivno najdublje poglavlje trilogije. Fantastična bića dobijaju sasvim novu dimenziju, a njihove priče govore o univerzalnim temama, kao što su usamljenost, dobrota, pripadnost, poštovanje prirode.

Posebnost Komskih priča ne ogleda se samo u njihovom sadržaju. Ovaj književni svijet nastajao je na sasvim neuobičajen način. Troje pisaca nije podijelilo posao tako da svako piše „svoj dio“, već su zajednički gradili isti univerzum, dopisivali jedni druge, razvijali zajedničke likove, stvarali zajednički jezik i zajedničku mitologiju. Njihove različite poetike spojile su se u prepoznatljiv stil u kojem se ne može razaznati gdje prestaje glas jednog autora, a počinje glas drugog.

Još neobičnije jeste to što su Sonja, Žarko i Velimir postali i junaci sopstvenih knjiga. Oni nisu samo pripovjedači, već učesnici avantura, saputnici čudesnih bića i istraživači tajni Komova. Time je izbrisana granica između stvarnosti i književnosti, pa čitalac lako prihvata da zajedno sa autorima zakorači u svijet u kojem je sve moguće.

Kroz sve tri knjige nastaje i jedna sasvim nova mitologija. Ungrevi, vile i zmajevi su preuzeti i “domaštani” iz narodnog predanja, ali komkriti, Drevnouhi, Spodopko, Riljana, Studenzub, Grof Apostrof i brojni drugi likovi nisu. Oni su rođeni iz mašte troje autora i postali su dio jednog originalnog književnog kosmosa. Istovremeno, taj svijet ostaje čvrsto vezan za stvarni Kom, njegovu prirodu, vrhove, izvore i legende, pa se lokalno pretvara u univerzalno.

Kako su u svojim prikazima naglasile Nataša Peković i Dijana Vučković, jedna od najvećih vrijednosti trilogije jeste njen jezik. U njemu se osjećaju ritam narodne književnosti, savremeni humor, pjesnička razigranost i neprestana igra riječima. Autori stvaraju nove izraze, nove glagole, nova imena i nove jezičke veze koje bude radoznalost i osmijeh. Djeca ih prihvataju kao dio igre, dok odrasli u njima prepoznaju bogatstvo i kreativnu snagu jezika.

Važnu ulogu u ovom projektu imaju i ilustracije Nikolete Ćorović, koje ne prate tekst kao puka dekoracija, već zajedno sa njim grade jedinstven vizuelni identitet Komskih priča. Dizajn Gojka Mitrovića i pažljivo odabrana grafička oprema dodatno potvrđuju da je riječ o izdanjima koja su osmišljena kao umjetnička cjelina.

Iako su prije svega namijenjene djeci, Komske priče jednako snažno se obraćaju odraslima. One podsjećaju da mašta nije privilegija djetinjstva, već način da sačuvamo sposobnost čuđenja, radosti i vjerovanja u dobro. Iza humora, igre i fantastike kriju se ozbiljne teme – prijateljstvo, odgovornost, ljubav, različitost, zaštita prirode i potreba da čovjek ostane povezan sa svijetom kojem pripada.

U vremenu kada se književnost često zatvara u poznate obrasce, Komske priče pokazale su da još uvijek ima prostora za velike zajedničke stvaralačke poduhvate. Nastala iz prijateljstva tri pisca i njihove ljubavi prema prirodi i Komovima, ova trilogija izrasla je u originalan književni univerzum koji na poseban način spaja zavičaj, bajku, poeziju, humor i savremenu fantastiku.

Postoje knjige koje se čitaju, i one u koje se ulazi, uranja svim svojim bićem. Knjige iz trilogije Komske priče pripadaju upravo ovoj drugoj vrsti. Avanture o Komu se ne završavaju na posljednjoj stranici – one nastavljaju da živi u mašti, srcu i sjećanju svakog čitaoca.

Publikovane kao samizdat, Komske priče su sufinansirane na konkursima Ministarstva kulture, a podršku su, uvidjevši značaj trilogije u promociji prirode i kulturnog nasljeđa, pružile i turističke organizacije Kolašina i Andrijevice.

Knjiga se za sada može kupiti (i naručiti) samo u gift šopu “Žuka” u Baru.

Izvor CDM